Projekat o identifikaciji, prenošenju, osnaživanju i osporavanju rodnih predrasuda u procesima mašinskog učenja
Uporedo sa očekivanjima koja su postojala od potencijala internet umrežavanja, aktivizma, dostupnijeg sistema finansijskog apliciranja, stvaranja online zajednica, te veće dostupnosti materijala i informacija, ipak postaje sve jasnije da se odnosi moći i hijerarhijske strukture koji postoje u savremenom svetu, prenose i na novi virtuelni prostor. Društvene nejednakosti i procesi rodne diskriminacije se ne prenose samo kroz sisteme novih tehnologija, već i umnožavaju i osnažuju.
Projekat “Rodni (dis)balans revolucije 5.0: Tehnofeminizam i umetnost”, nastoji da prati i analizira te procese kroz istraživačke studije koje će biti prezentirane u okviru konferencije “Kodiranje pogleda -Tehnologija, umetnost i društvo: Feminističke perspektive” kao centralnog dela ovog projekta. Konferencija će biti održana u Muzeju savremene umetnosti, Beograd, 4. i 5. novembra uz učešće velikog broja akademskih istraživačica i istraživača, aktivistkinja, profesorki, umetnica i teoretičarki umetnosti iz zemlje i inostranstva.
Iako se i dalje vodi debata o tome da li Industrijska revolucija 4.0. još uvek predstavlja aktuelni razvojni koncept, Evropska unija je marta 2020. godine donela novi strateški dokument , u kome se navode ciljevi i prioriteti do 2030. godine, i u kome se govori o Revoluciji 5.0. kao novoj razvojnoj paradigmi Evrope. No, najviše smo se odlučili za termin Revolucija 5.0. jer označava i korektivni pogled na obeležja Industrijske revolucije 4.0. koju neki smatraju tekućom, a koja počiva na automatskim tehnologijama, veštačkoj inteligenciji, mašinskom učenju.
Centralna tema projekta je zato kodiranje pogleda korišćenjem novih optičkih medija i računarskih programa, (re)konstrukcija ženskog identiteta u kontekstu pojave novih tehnologija, te prenošenje i multipliciranje nejednakosti i predrasuda koje su postojale i koje postoje u društvu, a koje dobijaju nove, eksponincijalne forme u dominantnim formama online bivstovanja.
Projekat je podržan od strane Vlade Švajcarske, u okviru programa “Kultura za demokratiju”, koji sprovodi Hartefakt fond, Ministarstva kulture Republike Srbije, Muzeja savremene umetnosti, Beograd, Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Ambasade Švedske u Srbiji.
Povezani postovi
Kako rod oblikuje kulturu računarstva
Presek recentnih akademskih interesovanja Sa pojavom studija koje su se tokom 1990-ih godina i početkom 2000-ih godina organizovale oko termina kiberfeminizam ili kibernetski
Razgovori sa autorima
Uroš Krčadinac
Uroš Krčadinac, Algoritamska grafika, “Re:Rematch Man + Machine Vs Man + Machine”, 2020. Mi se sada suočavamo sa situacijom koja je toliko nova, i što se tiče klime, broja
Institucionalna infrastruktura novomedijske scene
Adekvatna debata o karakteristikama savremene umetničke prakse situirane na razmeđi tehnologije, umetnosti i feminističkih istraživanja, zahteva koordinate postojeće sistemske
