O radu Ivana Markovića
Predstavljamo projekat koji kroz različite formate istražuje i analizira rad filmskog autora, direktora fotografije i vizuelnog umetnika Ivana Markovića, otvarajući prostor za više različitih stručnih perspektiva i načina čitanja njegovog opusa. Kroz interaktivnu tekstualnu postavku, intervjue i snimljene analize, projekat povezuje različite pristupe i glasove, nastojeći da sagleda autorov rad u širem kontekstu i podstakne njegovo novo čitanje.
Kombinovanjem pisanog, konverzacijskog i audiovizuelnog sadržaja, projekat poziva publiku da se autorovom radu približi iz različitih uglova — kroz neposredno čitanje, razgovor i analitičke priloge.
Kroz razmatranja Dine Pokrajac, filmske kritičarke, kustosice i urednice iz Zagreba, Dubravke Sekulić, arhitektice, teoretičarke i edukatorke (Royal College of Art, London) i Miroslava Karića, istoričara umetnosti i kustosa Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, otvaramo pitanja filmskog jezika, autorskog pristupa i mogućnosti savremenog audiovizuelnog izraza, te kako se analiza, interpretacija i lični uvid mogu izraziti u različitim formatima i na više načina.
[Link]
Kadar iz filma “Centar”, Red. Ivan Marković (2018)
Ivan Marković
Ivan Marković (1989, Beograd) je filmski autor, direktor fotografije i vizuelni umetnik čiji se rad razvija na preseku filma, fotografije, videa i savremenih umetničkih praksi. Živi i radi između Beograda i Berlina, a u svom radu istražuje odnos arhitekture i društva, slike, prostora i vremena, kao i mogućnosti pokretne slike da oblikuje različite forme umetničkog izraza.
Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 2012. godine, a master studije filma završio je na Univerzitetu umetnosti u Berlinu 2019. godine.
Njegov eksperimentalni dokumentarni film „Centar” premijerno je prikazan na festivalu Doclisboa 2018. godine. Prikazan je na brojnim festivalima i izložbama, a nagrađen je na festivalu Beldocs za najbolji domaći dokumentarni film, kao i na Dokufestu priznanjem Best Balkan Newcomer.
Zajedno sa Linfengom Wuom režirao je kratki film “White Bird”, prikazan na Berlinalu 2016. godine, kao i dugometražni film “From Tomorrow On, I Will”, koji je premijerno prikazan u programu Forum Berlinala 2019. godine. Film je osvojio Glavnu nagradu na Međunarodnom filmskom festivalu u Čondžuu (Jeonju) 2019. godine, kao i nagradu First Steps koju dodeljuje Nemačka filmska akademija. Prikazan je na brojnim međunarodnim festivalima, uključujući Viennale, New Horizons i Mar del Plata.
Njegov kratkometražni dokumentarni film „Inventar” premijerno je prikazan na festivalu Cinéma du Réel 2025. godine, a potom na festivalima Doclisboa, Beldocs, Hamburg Short Film Festival, DMZ Docs, Beijing Short Film Festival.
„Obećani prostori”, njegov drugi dugometražni film, premijerno je prikazan na Filmskom Festivalu u Kanu u programu ACID 2026. godine.
Kao direktor fotografije, Marković je poslednjih godina sarađivao na više dugometražnih filmova, među kojima su „Linije želje” Daneta Komljena, „Otapanje vladara” Ivana Salatića, „Otpori pejzaža” Marte Popivode i „Bio sam kod kuće, ali” Angele Šanelek, koji je na Berlinalu 2019. godine osvojio Srebrnog medveda.
Pored filmskog stvaralaštva, Marković razvija umetničku praksu kroz fotografiju, video radove i instalacije. Njegovi radovi predstavljeni su u različitim galerijskim i muzejskim kontekstima, uključujući Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Institute of Contemporary Arts u Londonu, Baerum Kunsthall u Oslu, Bethanien u Berlinu, Austrijski kulturni forum u Berlinu i SaSa Gallery u Pnom Penu. Od 2020. godine član je Evropske filmske akademije.
Kadar iz filma “Inventar”, Red. Ivan Marković (2025)
Realizovano u okviru projekta „Slow Issue Lab: Testing Deep Engagement in Cultural Publishing”. Ovaj materijal nastao je uz podršku Evropskog fonda za Balkan. Stavovi i mišljenja izneti u njemu ne predstavljaju nužno stavove podržavaoca projekta.
Kadar iz video rada “Slični sebi samima” (2022)
Povezani postovi
Razgovori sa autorima
Bojana Matejić
Segment rada Vladana Jolera, „Novi ekstraktivizam“, 2020. Reč je, zapravo, o održavanju permanentne krize i neočekivanih teškoća, koje paradoksalno štite kapital.
Rodni (dis)balans revolucije 5.0: Tehnologija i feminizam
Projekat o identifikaciji, prenošenju, osnaživanju i osporavanju rodnih predrasuda u procesima mašinskog učenja Uporedo sa očekivanjima koja su postojala od potencijala intern
Kako rod oblikuje kulturu računarstva
Presek recentnih akademskih interesovanja Sa pojavom studija koje su se tokom 1990-ih godina i početkom 2000-ih godina organizovale oko termina kiberfeminizam ili kibernetski
Regionalno izdanje časopisa (O)GLED
REGIONALNO IZDANJE ČASOPISA (O)GLED Zadovoljstvo nam je da najavimo početak rada na Regionalnom izdanju časopisa (O)GLED u saradnji sa Muzejem savremene umjetnosti Republike Srp
Rodne predrasude i umetnička praksa
Rodne predrasude i umetnička praksa Nismo rođeni jednaki; postajemo ravnopravni tek kao članovi grupe na temelju naše odluke da garantujemo sebi međusobno jednaka prava. H
