Mario Kopić (1965) je filozof, pisac i prevodilac. Polja njegovih naučnih interesovanja obuhvataju istoriju ideja, filozofiju umetnosti, filozofiju kulture, fenomenologiju i filozofiju religije. Rođen je u Dubrovniku. Nakon studija Filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Fenomenologije i antropologije na Univerzitetu u Ljubljani, nastavlja studije Istorije ideja na Institutu Friedrich Meinecke Slobodnog univerziteta u Berlinu (pod mentorstvom filozofa i istoričara Ernsta Noltea) te studije komparativne religiologije i kulturalne antropologije religije na Univerzitetu La Sapienza u Rimu (pod mentorstvom antropološkinje Ide Magli). Filozofski rad Marija Kopića je pod uticajem italijanskog filozofskog pristupa poznatog kao pensiero debole ili „slaba misao“, političke misli Hane Arent, i etičko-političke misli poznog Deride. U svojim najnovijim delima “Nezaceljiva rana sveta”, “Izazovi postmetafizike”, “Sekstant” i “Otkucaji drugog”, Kopić je razvio neku vrstu postantropocentričnog humanizma. Za njega je svet prostor bića kao događaja, pa tek onda arena nacionalnog i društvenog ili političkog sukoba. Svet, ili postojanje, je naša ontološka odgovornost, koja prethodi političkoj, sudskoj i moralnoj odgovornosti. Na srpskohrvatski je prevodio i dela Ničea (“Tako je govorio Zaratustra”, “O genealogiji morala”), Đorđa Agambena, Đanija Vatima, Žaka Deride.
U svojim filozofskim djelima, polazeći od mišljenja na kraju metafizike i iskustva totalitarizma, razvija svojevrsnu onto-politiku liberalno-konzervativne postmoderne i post-antropocentričnog humanizma.
Objavljuje tekstove u više italijanskih, francuskih, nemačkih i slovenačkih publikacija.
S DOBROG NA GOLI ŽIVOT
“Ples mrtvih”, crkva Svete Trojice Hrastovlje, Kopar, 1490. Jer što u životu može biti više od života? Što u životu može biti dragocjenije od života? Što je ono što život pretječe? Što je ono što život ostavlja iza sebe? Imamo li osim života još nešto drugo osim – smrti? Jer samo ako život reduciramo na […]
Povezani postovi
Anica Tucakov
Anica Tucakov (1971) je istoričarka umetnosti. Kao suosnivač organizacije “anonymous said:” Tucakov u okviru ove organizacije od 2008. godine koncipira, organizuje i producir
Malvina Žgur
Malvina Žgur. Rođena u Italiji, živela u Zagrebu i Zadru. Piše o umetnosti i savremenoj kulturi. No posts were found for provided query parameters.
Jasmina Čubrilo
Jasmina Čubrilo. Istoričarka umetnosti. Redovni profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. 21 januara, 2023 Citati Jasmina Cubrilo Opširnije
Zoran Gajić
Zoran Gajić (1968), rođen u Jugoslaviji. Radi i živi u Novom Sadu, Srbija. Sociolog, aktivista, politički analitičar i pisac koji povremeno interveniše u umetničkom prostoru
Gregor Mobius
Gregor Mobius je istraživač čiji je rad od 1992. godine zasnovan na dešifrovanju i interpretaciji vizuelnih reprezentacija DNK i RNK kao specifičnog vizuelnog jezika. Reč je
Bojana Matejić
Bojana Matejić (Ph.D) docentkinja je na predmetu Diskurzivne prakse umetnosti i medija na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na Odseku za nove medije i na predmetu Teorija um
