Goran Gocić (1962) je publicista, pisac, prevodilac i filmski stvaralac. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1991. godine na Odseku za engleski jezik i književnost, a magistrirao Medije i komunikacije na Londonskoj školi ekonomije 1999. Gocić je napisao eseje za dvadeset i dve antologije, među kojima “Od humanizma do meta- post- i transhumanizma”, Peter Verlag, 2016; “Degradirana moć: Mediji i kosovska kriza”, Pluto Press, 2000 (objavljeno na engleskom, norveškom i srpskom). Napisao je i nekoliko uticajnih studija: “Endi Vorhol i strategije popa” (Prometej, 1997), “Želimir Žilnik: Iznad crvene prašine” (Filmski institut 2003, koautor, objavljeno na srpskom, engleskom i španskom) i “Emir Kusturica: Kult margine” (Wallflower Press, 2001, objavljeno na engleskom, srpskom i kineskom). Učestvovao je na desetak dokumentarnih filmova u raznim svojstvima, najčešće ispred kamere. Najznačajniji od njih je Prokleti stranci (Velika Britanija, 2000), rađen za ugledni serijal Kanal 4 specijalizovan za istraživačko novinarstvo, u kojem je radio kao reporter i snimatelj. Film je osvojio televizijsku nagradu Prix Europa Special Commendation (2001). U dokumentarcu Balkanski dnevnik: Bugarska (Bugarska/Srbija, 2010) debituje u ulozi scenariste i reditelja.
Dobitnik je dve Borbine nagrade za esej o društvu (1996. i 1997), nagrade „Dušan Stojanović“ za publikaciju iz oblasti filmologije (2002/2003). Njegov prvi roman Tai (Geopoetika, 2013, objavljen na srpskom, engleskom i makedonskom) otvorio je novu paradigmu u pripovedaštvu, postao bestseler i osvojio četiri nacionalne nagrade, uključujući nagradu „Miloš Crnjanski“ (2011/2013) i Ninovu nagradu za roman godine (2014) te ušao u širi izbor za međunarodnu Dablinovu nagradu (2015).
BIOPOLITIKA, RIJALITI I DRUŠTVENE MREŽE
Igor Simić, X <3 Y, video, 2017. Prva aplikacija za upoznavanja zasnovana na genetičkom i finansijskom uparivanju. Ljudi su algoritmi, ljubav je tehnički problem. Rijaliti programi imaju obrnutu namenu od Bentamove reformacije i predstavljaju karikaturu Fukoove slobodarske inicijative. Danas smo svi voajeri i egzibicionisti, svi se ispovedamo i diktiramo svoje memoare drugarima, nazovidrugarima i drugarima […]
Povezani postovi
Bojana Matejić
Bojana Matejić (Ph.D) docentkinja je na predmetu Diskurzivne prakse umetnosti i medija na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na Odseku za nove medije i na predmetu Teorija um
Miodrag Šuvaković
Miodrag Šuvaković (1954), jedan od najcenjenijih teoretičara umetnosti i medija u regionu koji je prepoznat po svom transdisciplinarnom pristupu humanistici i brojnim istraživa
Jelena Vesić
Jelena Vesić (1974) je nezavisni kustos, pisac i predavač – sa sedištem u Beogradu i internacionalnim radom. Magistrirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u
Jasmina Čubrilo
Jasmina Čubrilo. Istoričarka umetnosti. Redovni profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. 21 januara, 2023 Citati Jasmina Cubrilo Opširnije
Saša Janjić
Saša Janjić (1972) rođen u Beogradu, Srbija. Diplomirao je na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu 2001. godine. Završne godine studija pohađao je
Malvina Žgur
Malvina Žgur. Rođena u Italiji, živela u Zagrebu i Zadru. Piše o umetnosti i savremenoj kulturi. No posts were found for provided query parameters.
